IZBORI U SRBIJI: Izlaznost skočila na 46,53 odsto, građani masovno izašli na birališta – evo šta pokazuju prvi podaci
Veliko interesovanje birača obilježilo je vanredne parlamentarne izbore u Srbiji. Do 14 časova glasalo je gotovo 47 odsto upisanih birača, a razlika u odnosu na izbore iz 2023. godine posebno privlači pažnju.
BEOGRAD – Izlaznost na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji do 14 časova dostigla je 46,53 odsto, pokazuju podaci saopšteni na konferenciji Republičke izborne komisije (RIK). Brojke ukazuju na znatno veće učešće građana nego na parlamentarnim izborima održanim u decembru 2023. godine, kada je do istog vremena glasalo 32,38 odsto birača.
Ovakav odziv otvara važno pitanje: da li će veliki broj građana na biralištima biti jedan od ključnih faktora koji će uticati na konačan izborni rezultat?
Najveća pažnja usmjerena na izlaznost
Podaci RIK-a pokazuju da je izlaznost tokom dana rasla. Do 10 časova glasalo je 19,72 odsto birača, dok je do podneva taj procenat porastao na 34,55 odsto. Dva sata kasnije, izlaznost je već bila 46,53 odsto.
Poređenje sa prethodnim parlamentarnim izborima pokazuje značajnu razliku. U decembru 2023. godine do 12 časova glasalo je 21,33 odsto birača, a do 14 časova 32,38 odsto.
To znači da je ovog puta u istim vremenskim presjecima zabilježen osjetno veći odziv. Ipak, konačan procenat izlaznosti biće poznat tek nakon zatvaranja biračkih mjesta i objavljivanja zvaničnih podataka.
Vojvodina ispred ostalih regiona
Posmatrano po regionima, najveća izlaznost do 14 časova zabilježena je u Vojvodini, gdje je glasalo 49,23 odsto upisanih birača.
U Beogradu je na birališta izašlo 47,55 odsto birača, dok je u regionu Šumadije i zapadne Srbije glasalo 44,95 odsto. U regionu južne i istočne Srbije izlaznost je iznosila 44,04 odsto.
Ovi podaci pokazuju da je odziv bio visok u svim posmatranim dijelovima zemlje, iako postoje regionalne razlike. Posebnu pažnju privlači činjenica da se Vojvodina približila granici od 50 odsto već u ranom poslijepodnevnom presjeku.
Da li visoka izlaznost mijenja odnos snaga?
U izbornim kampanjama izlaznost često postaje jedna od najvažnijih tema, jer može uticati na odnos snaga među političkim opcijama. Ipak, veći broj birača na biralištima sam po sebi ne znači da će određena stranka ili politička grupacija ostvariti bolji rezultat.
Presudno je ko uspijeva da motiviše svoje pristalice, ali i kako se na izbore odazivaju građani koji inače rjeđe glasaju. Bez podataka o strukturi birača i konačnim rezultatima, nije moguće pouzdano zaključiti kome visoka izlaznost ide u prilog.
Zbog toga će naredni presjeci i rezultati nakon zatvaranja biračkih mjesta biti ključni za procjenu izbornog raspoloženja u Srbiji.
Glasanje traje do 20 časova
Prema objavljenim informacijama, na izborima se bira 250 poslanika novog saziva Narodne skupštine. Pravo glasa ima više od 6,45 miliona građana, a glasanje se organizuje na 8.392 biračka mjesta, uključujući 93 mjesta u inostranstvu.
Biračka mjesta u Srbiji otvorena su u 7 časova, a glasanje traje do 20 časova. Nakon zatvaranja očekuje se objavljivanje novih informacija o izlaznosti i potom podataka o rezultatima izbora.
Do tada, upravo izlaznost ostaje jedan od najvažnijih pokazatelja izbornog dana. Ako se dosadašnji trend nastavi, konačan odziv mogao bi biti značajan za političke analize, ali će tek završni podaci pokazati koliko je građana zaista iskoristilo svoje biračko pravo.
Napomena: Podaci o izlaznosti u ovom tekstu odnose se na presjek do 14 časova 25. oktobra 2026. godine. Ne predstavljaju konačnu izlaznost niti prognozu izbornih rezultata.