VUČIĆ PRIZNAO PORAZ, A SRBIJA ČEKA NOVU VLADU: Ko će sada preuzeti kormilo države? 2026
Poslije istorijskog izbornog preokreta, najveće pitanje više nije samo ko je pobijedio, već ko će upravljati Srbijom. Studentski pokret ostvario je veliki uspjeh, ali pred njim tek slijedi najteži dio političke borbe – formiranje vlade i ispunjavanje obećanja biračima.
BEOGRAD – Srbija se suočava s velikim političkim promjenama nakon parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra. Prema izvještajima međunarodnih medija objavljenim 26. oktobra, lista koju podržava studentski pokret ostvarila je ubjedljivu pobjedu nad blokom okupljenim oko Aleksandra Vučića, čime je otvoreno potpuno novo poglavlje političkog života zemlje.
Prema podacima koje je objavio Reuters, nakon prebrojavanja gotovo 99 odsto glasova, studentski kandidati osvojili su oko 52,7 odsto podrške i 139 poslaničkih mjesta, dok je blok predvođen Srpskom naprednom strankom dobio oko 39,2 odsto glasova i 97 mandata.
Vučić je priznao izborni poraz, što je dodatno pojačalo značaj rezultata. Nakon više godina dominacije na političkoj sceni, njegov blok sada se suočava s mogućnošću prelaska u opoziciju.
Ipak, izborna pobjeda predstavlja tek početak novog političkog procesa. Pred pobjednicima su pregovori, izbor premijera i formiranje vlade, a građani će ubrzo očekivati konkretne poteze i odgovore na pitanja zbog kojih su izašli na birališta.
Kako je studentski pokret stigao do pobjede?
Politički uspon studentskog pokreta povezan je s masovnim protestima koji su obilježili Srbiju nakon tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, kada je u padu nadstrešnice poginulo 16 ljudi.
Nakon tragedije, studenti i građani zahtijevali su utvrđivanje odgovornosti, transparentnost institucija i odlučniju borbu protiv korupcije. Protesti su vremenom prerasli u širi društveni pokret, a nezadovoljstvo radom vlasti postalo je jedno od centralnih pitanja političke rasprave.
Ono što je počelo kao zahtjev za odgovornošću institucija dobilo je širu političku dimenziju. Studentski pokret uspio je da privuče birače koji su željeli promjene, uključujući i dio građana koji ranije nisu bili aktivno uključeni u politički život.
Izborni rezultat pokazuje da je takva mobilizacija imala veliki odjek među biračima. Međutim, ostaje da se vidi može li se energija protestnog pokreta pretvoriti u stabilnu političku organizaciju sposobnu da upravlja državom.
Ko bi mogao da vodi novu vladu?
Jedno od najvećih pitanja nakon izborne pobjede jeste ko će biti kandidat za premijera i kako će izgledati sastav budućeg kabineta.
Studentski pokret nije se oslanjao na jednog dominantnog političkog lidera, već na širu grupu kandidata i ideju promjene sistema. Takav pristup pomogao mu je da okupi različite kategorije birača, ali bi mogao predstavljati izazov prilikom donošenja konkretnih odluka.
Formiranje vlade zahtijeva jasnu podjelu odgovornosti, dogovor o prioritetima i izbor ljudi koji će preuzeti upravljanje ključnim institucijama.
Među najvažnijim pitanjima biće borba protiv korupcije, reforma pravosuđa, stanje u obrazovanju, ekonomska politika i poboljšanje životnog standarda. Pobjednički blok moraće da pokaže kako namjerava da ispuni obećanja koja su doprinijela njegovom izbornom uspjehu.
Građani koji su podržali promjene neće se zadovoljiti samo promjenom političkih lica. Od nove vlasti očekivaće mjerljive rezultate i veću odgovornost institucija.
Šta poraz znači za Vučića?
Za Aleksandra Vučića i njegov politički blok izborni rezultat predstavlja jedan od najvećih izazova u posljednjih nekoliko godina.
Poraz ne znači da će politička organizacija koja je dugo dominirala Srbijom nestati iz javnog života. Naprotiv, ona će i dalje imati značajnu ulogu u parlamentu i mogućnost da kritikuje odluke nove većine.
Međutim, prelazak iz pozicije vlasti u opoziciju mogao bi promijeniti način na koji se vode političke rasprave i donose odluke. Posebno će biti važno kako će se dosadašnja vlast prilagoditi novim okolnostima i kakvu će strategiju izabrati za naredni period.
Pitanje je i kako će izgledati odnosi unutar samog političkog bloka nakon izbornog poraza. Odgovori na ta pitanja mogli bi odrediti njegovu buduću snagu i mogućnost povratka na vlast.
Srbija i Evropska unija: dolaze li velike promjene?
Izborni rezultat pažljivo se prati i izvan Srbije. Evropska unija i međunarodni partneri zainteresovani su za budući pravac zemlje, posebno kada je riječ o reformama institucija, vladavini prava i procesu evropskih integracija.
Promjena parlamentarne većine mogla bi otvoriti prostor za drugačiji pristup tim pitanjima, ali automatski zaokret u vanjskoj politici nije zagarantovan.
Nova vlada moraće da definiše stavove o odnosima s Evropskom unijom, Rusijom i drugim međunarodnim partnerima, kao i o regionalnoj saradnji i dijalogu Beograda i Prištine.
Za susjedne zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, posebno će biti važno kako će se promijeniti politika Beograda prema regionu. Ipak, stvarni pravac promjena moći će se procijeniti tek na osnovu konkretnih odluka i poteza nove vlasti.
Najteži dio tek dolazi
Izborna pobjeda studentskog pokreta predstavlja veliki politički preokret, ali ujedno donosi i ogromnu odgovornost. Očekivanja birača su visoka, a svaki potez nove većine biće pod posebnom pažnjom javnosti.
Pred Srbijom je period u kojem će se pokazati može li nova politička snaga pretvoriti izbornu podršku u stabilnu vlast i konkretne rezultate.
Jedno je sigurno: izbori su promijenili odnos snaga u parlamentu. Sada ostaje najvažnije pitanje – hoće li nova većina uspjeti da ispuni obećanja zbog kojih je dobila povjerenje birača ili će se suočiti s istim problemima koji su godinama opterećivali srpsku politiku.