EU NUDI ZAPADNOM BALKANU „MRVICU S TRPEZE“ ILI SPAS U ZADNJI ČAS: Hoćemo li postati punopravni članovi ili samo jeftina radna snaga?

Brisel mijenja pravila igre u hodu — novac i tržište otvaraju odmah, ali politički uticaj i veto ostaju zabranjeno voće za region.

Priča o ulasku Zapadnog Balkana u Evropsku uniju godinama podsjeća na pokvarenu traku: iste obećanja, isti uslovi i sve veća apatija među građanima. Međutim, iza zatvorenih vrata u Briselu stvari su se konačno pokrenule s mrtve tačke — ali po cijenu koja ne odgovara svima.

Na stolu je novi model: „Fazno pristupanje“.

Šta to u praksi znači za građane regiona? Ukratko — prečica do evropskog novca i otvorenog tržišta, ali bez prava da se pitaš za bilo šta važno.

Prema novom planu, države regiona mogle bi relativno brzo dobiti:

• Pristup bespovratnim EU fondovima kakav imaju punopravne članice.
• Ukidanje carinskih i birokratskih prepreka za biznis i radnike.
• Postepeno ulazak u Šengen zonu i bezbjednosne sisteme.

Ali, postoji velika zamka. Brisel zahtijeva da se nove članice, bar u prvoj fazi, odreknu prava veta. To znači da političari sa Balkana neće moći blokirati odluke Unije, čime se u potpunosti eliminiše strah starih članica da bi region mogao unijeti novu političku nestabilnost u srce EU.

Dok ekonomisti ističu da je ovo jedini način da se zaustavi ekonomsko zaostajanje i odliv mozgova, analitičari upozoravaju na opasan scenario. Postoji opravdan strah da bi Zapadni Balkan mogao ostati zauvijek zaglavljen u “čekaonici”, služeći tek kao izvor jeftine radne snage i tranzitna zona za evropske korporacije, bez stvarne političke moći.

Geopolitička trka je ubrzana — Brisel zna da ako on ne ponudi ništa konkretno, drugi globalni igrači jedva čekaju svoj trenutak na Balkanu. Pitanje je samo da li su domaće političke elite spremne prihvatiti mrvice vlasti u zamjenu za punije budžete.