NOVA BURNA RASPRAVA U BiH: Izetbegović poručio da su Hrvati „prisiljeni biti na hrpi“ – Čovićev odgovor tek se čeka 1.0
Izjava lidera SDA Bakira Izetbegovića ponovo je u prvi plan stavila jedno od najosjetljivijih pitanja u BiH – odnos Bošnjaka i Hrvata, Izborni zakon i način izbora članova Predsjedništva BiH.
SARAJEVO – Predizborna atmosfera u Bosni i Hercegovini dodatno se zahuktava, a jedno od pitanja koje ponovo izaziva snažne političke reakcije jeste odnos između bošnjačkih i hrvatskih stranaka. Najnoviju raspravu pokrenuo je predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavama o položaju Hrvata i izboru članova Predsjedništva BiH.
Govoreći o Izbornom zakonu, Izetbegović je rekao da članovi Predsjedništva BiH predstavljaju građane, a ne narode, što je suprotno stavu HDZ-a BiH o legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda. Istovremeno je tvrdio da SDA nikada nije kandidovala Hrvata za Predsjedništvo, već da su to činile ljevičarske stranke.
U nastavku je iznio tvrdnju da su upravo takve kandidature, kako je rekao, doprinijele političkom okupljanju Hrvata oko hrvatskih stranaka.
„Prisiljeni su biti svi na hrpi jer su navodno ugroženi“, rekao je Izetbegović, govoreći o političkom položaju Hrvata u BiH. Njegove riječi odmah su privukle pažnju jer se direktno dotiču dugogodišnjeg spora između SDA i HDZ-a oko pitanja izbornog sistema i političkog predstavljanja.
GDJE JE SREDIŠTE SPORA?
Suština problema nalazi se u različitim pogledima na to šta znači legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH.
Bošnjačke i građanske stranke uglavnom naglašavaju pravo svakog građanina da bira i bude biran, dok HDZ BiH insistira na tome da izbor hrvatskog člana Predsjedništva treba biti takav da za tu funkciju odlučuju prvenstveno birači koji pripadaju hrvatskom političkom korpusu.
Zbog toga se pitanje izbora članova Predsjedništva već godinama nalazi u središtu političkih sukoba u Federaciji BiH.
Dodatnu težinu cijeloj priči daje činjenica da Ustav BiH predviđa tročlano Predsjedništvo koje čine po jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin.
Međutim, način izbora članova Predsjedništva omogućava da kandidata iz jednog konstitutivnog naroda podrže i birači koji pripadaju drugim grupama. Upravo tu nastaje najveći politički spor.
ČOVIĆ I IZETBEGOVIĆ PONOVO NA SUPROTNIM STRANAMA?
Izetbegović je u istom razgovoru govorio i o mogućoj saradnji sa hrvatskom stranom nakon izbora. Rekao je da očekuje da odnosi sa HDZ-om mogu biti bolji, navodeći da je Dragan Čović nezadovoljan saradnjom sa strankama Trojke.
To pokazuje koliko je politička situacija u BiH složena: oštre poruke o Izbornom zakonu istovremeno postoje uz mogućnost buduće političke saradnje.
Izetbegović je takođe poručio da bi SDA nakon izbora mogla razgovarati sa različitim političkim akterima i da će pitanje formiranja vlasti zavisiti od odnosa snaga i pregovora.
PITANJE KOJE ĆE PONOVO PODIJELITI POLITIČKU SCENU
Rasprava o hrvatskom članu Predsjedništva vjerovatno će ostati jedna od najosjetljivijih tema pred izbore.
Za jedne je ključ zaštita principa građanskog glasanja i mogućnosti da svaki birač glasa za kandidata kojeg želi. Za druge je ključno osigurati da konstitutivni narodi imaju stvarnu mogućnost da izaberu svoje političke predstavnike.
Između ta dva pogleda nalazi se problem koji BiH pokušava riješiti godinama.
Najnovije Izetbegovićeve izjave zato nisu samo još jedna predizborna poruka. One ponovo otvaraju pitanje koje u BiH gotovo uvijek izazove burne reakcije:
Može li se pronaći model Izbornog zakona koji će istovremeno zadovoljiti zahtjeve za građanskim pravom glasa i zahtjeve za legitimnim predstavljanjem Hrvata, Bošnjaka i Srba?
Odgovor na to pitanje mogao bi značajno uticati na odnose između najvećih političkih stranaka u Federaciji BiH – ali i na buduće funkcionisanje državnih institucija.
IZBORI U SRBIJI :
https://svetionik.ba/balkan/lompar-pred-velikom-odlukom-hoce-li-stati-uz-opoziciju-ili-ostaviti-otvorena-vrata-prema-vucicu/
Obzirom da se ulazi u završnicu izborne kampanje ovakve izjave se mogu tumačiti na više načina. Jedan od njih je da ovom izjavom Izetbegović svjesno homogenizuje Hrvate oko jednog kanditata. Takva retorika najviše odgovara HDZ-u. U trci za kandidata ispred reda hrvatskog naroda sem HDZ kanidata Darijane Filipović nalaze se još i Zdenko Lučić ispred stranaka petorke i Slaven Kovačević ispred Demokratske fronte.
Pratite naš rad i ostavite vaš komentar ispod teksta.